Zlatne rezerve Republike Hrvatske

U nastavku je lista zemalja sa najvećim službenim rezervama zlata, prema izvještaju WGC-a.

1. SAD - Službeni iznos zlata u tonama: 8,133.5 tona. Postotak deviznih rezervi u zlatu: 74,5 posto.

2. Njemačka - Službeni iznos zlata u tonama: 3,396.3 tona. Postotak deviznih rezervi u zlatu: 71,4 posto.

3. Italija - Službeni iznos zlata u tonama: 2,451.8 tona. Postotak deviznih rezervi u zlatu: 71,0 posto. Talijanske banke tražile su od CB 2011. godine da kupi zlato kako bi učvrstila njihovu bilancu.

4. Francuska - Službeni iznos zlata u tonama: 2,435.4 tona. Postotak deviznih rezervi u zlatu: 71,1 posto. Francuska je jedna od zemalja koja je potpisala sporazum koji ograničava prodaju zlata europskih zemalja- 19 potpisnica sporazuma prodalo je oko 10 tona zlata u prvoj godini nakon potpisivanja tog sporazuma u rujnu 2009. godine.

5. Kina - Službeni iznos zlata u tonama: 1,054.1 tona. Postotak deviznih rezervi u zlatu: 16,6 posto.

6. Švicarska - Službeni iznos zlata u tonama: 1,040.1 tona. Postotak deviznih rezervi u zlatu: 16,3 posto.

7. Rusija - Službeni iznos zlata u tonama: 883,3 tona. Postotak deviznih rezervi u zlatu: 9,1 posto. Ruska centralna banka u trećem kvartalu 2011. kupila je oko 15 tona zlata, a najavili su da namjeravaju kupiti još oko 100 tona zlata da bi obnovili svoje rezerve.

8. Japan - Službeni iznos zlata u tonama: 765,2 tona. Postotak deviznih rezervi u zlatu: 2,9 posto.

9. Nizozemska - Službeni iznos zlata u tonama: 612,5 tona Postotak deviznih rezervi u zlatu: 59,8 posto.

10. Indija - Službeni iznos zlata u tonama: 557, 7 tona. Postotak deviznih rezervi u zlatu: 9,2 posto. Indijska centralna banka kupuje zlato od MMF-a, a u javnosti rijetko kad komentiraju svoje planove vezane uz kupnju zlata.

Primjetili ste da na popisu nema Hrvatske.To nije stoga što RH nije među prvih 10 zemalja pozlatnim rezervama, već zato što Hrvatska centralna banka ima 0 (nula) grama zlata u zalihama. To je stoga što je Hrvatska  rasprodala zlato  prije 10-ak godina kad je cijena zlata bila 8 puta niža nego što je sada. Te zlatne rezerve RH je naslijedila od bivše države (SFRJ) . Zlato je prodano švicarkim bankarskim institucijama.

Iskapanje zlata

      Zlato se koristilo i u davninama, nađeni nakit izrađen od zlata datira čak iz neolita. Zlato je imalo izrazito značajnu ulogu u Egiptu, osim u svrhu izrade nakita i kao pokazatelj bogatstva, imalo je i privredno-političko značenje. U Egiptu su nađeni mnogi iskopi zlata i na površini i u dubini. U planinskoj pustinji između Nila i Crvenog mora također su nađena 36 zlatnih rudnika.       U grčkoj mitologiji se također spominje zlato u  priči o Jazonu i Argonautima koji su bili u potrazi za zlatnim runom, ono je predstavljalo krzno krilatog ovna Krizomala. Runo se smatralo u cijelom svijetu velikim blagom, a dugo se i po Grčkoj o njemu pripovijedalo, mnogi su junaci i knezovi čeznuli za njim.       Rani i srednji vijek bili su siromašni  zlatom pa su ispiranjem dobivene male količine zlata bile značajne. Posvuda gdje se ispiranjem pojavilo i najmanje zlata, brzo su se proširile vijesti o "pravoj zlatnoj rijeci" što je rezultiralo pojavama zlatnih groznica. Zlatne groznice su izbijale na mnogim mjestima u svijetu, no najpoznatija je počela 1848. godine u Kaliforniji  pronalaskom veće količine zlata, te su time počele dolaziti prve kolone ljudi u potrazi za zlatom. Radnici su pomoću jednostavnih metoda dolazili do zlata, kao što je ispiranje zlata, pomoću tava ili ovčje kože  (zlatnog runa) iz riječnog mulja. Nakon nekog vremena napredovali su te su počeli graditi male  brane koje bi usmjerile vodu prema vodenim kanalima kako bi djelomično isušili korito rijeke da bi na lakši način došli do znatno većih količina zlata.

        U sljedećem stupnju hidrauličko rudarenje se koristilo na drevnim šljunčanim nakupinama koje su sadržavale zlato na obroncima i liticama u zlatnim poljima. U modernom načinu hidrauličkog kopanja, cijev visokog  pritiska je usmjeravala mlaz vode u šljunčane nakupine koje su sadržavale zlato. Šljunak i zlato koji bi popustili su onda prolazili kroz odvodne kanale, gdje se zlato zadržavalo na dnu i gdje je na kraju pokupljeno. Do sredine 1880-ih, procjenjuje se da je više od 341 tona zlata ( u vrijednosti više od 15 milijardi američkih dolara ) prikupljeno „hidrauliziranjem“. Ovakav način hidrauličkog rudarenja se proširio svijetom. Alternativa  „hidrauliziranju“ bila je „kojotarenje“.  Ta metoda je uključivala kopanje manjih tunela dubokih 6 do 13 metara u kamenu uzduž obale potoka. Tuneli su kopani u svim smjerovima kako bi se dosegle najbogatije žile.       Nusproizvod ovih metoda izvlačenja je bila velika količina šljunka, blata, teških metala i ostalih onečiščivaća  koji su se slijevali u tokove rijeka.       Kad je zlatna groznica završila, iskapanje zlata se nastavilo.Cijena zlata bila je visoka.  Zadnji stadij prikupljanja preostalog zlata je bio prikupljanje zlata koje je polako naneseno u ravna dna rijeka i brana .Kalifornijske središnje doline i ostalih zlatonosnih područja u Kaliforniji. Do kraja 1890-ih,tehnologija iskapanja dna rijeka je postala isplativa, i procjenjuje se da je više od 621 tona iskopano na taj način( više od 28 milijardi $ ).     Tijekom zlatne groznice i u narednim desetljećima, tragači za zlatom su se također počeli baviti rudarenjem čvrstog kamena, odnosno, prikupljanjem zlata izravno iz kamena u kojem se nalazilo, uglavnom kopanjem i eksplozijama kako bi se pratile žile zlatonosnog kvarca., Do 1851. rudarenje u kvarcu je postalo jedna od važnijih glavna industrija. Jednom kad bi se zlatonosni kamen izvukao na površinu, zdrobljen je, a zlato je odvojeno ili isprano korištenjem arsena ili žive. Na kraju rudarenje čvrstog kamena je postalo najveći izvor zlata u "Zlatnoj pokrajini".

Zlato U Svijetu

SVJETSKA POTRAŽNJA ZA ZLATOM

4 GLAVNA IZVORA POTRAŽNJE ZA ZLATOM

1. Izrada nakita
2. Industrijska primjena
3. Potražnja Središnjih banaka i vlada
4. Potražnja privatnih investitora

1. Najveća potražnja u industriji zlata je potražnja za zlatom za izradu nakita.U posljednjih nekoliko godina, potražnja za zlatnim nakitom premašila je njegovu proizvodnju u zapadnim zemljama. Ovaj manjak se premostio pomoću recikliranog, rafiniranog zlata (otkup zlata) i  ostalog industrijskog otpada od zlata kao i oslobađanje od službenih zlatnih rezervi. Laka obradivost zlata, jedinstvena ljepota i univerzalna potražnja čine ovaj rijetki plemeniti metal omiljenim kod zlatara širom svijeta.
2. Iako je cijena zlata na svjetskom tržištu visoka , osim nakita, zlato se koristi  u različitim industrijama, uključujući zrakoplovnu, farmaceutsku industriju,industriju elektronike i u stomatologiji.U industriji elektronike zlato je potrebno za proizvodnju nekih dijelova računala, telefona, televizora i ostale elektroničke opreme. Npr. industrija "Siemens" koristi spajalice tj. male vodiče od zlata u nekim svojim proizvodima. Jedinstvena svojstva zlata pružaju vrhunsku električnu provodljivost i otpornost na koroziju, koji su potrebni u proizvodnju sofisticiranih elektroničkih sklopova. U stomatologiji, zlatne legure su popularne jer su vrlo otporne na koroziju i ne mogu potamniti. Iz tog razloga zlatne legure se koriste za krunice, mostove,plombe, i proteze.U stomatologiji većinom se rade legure od  18 , 20 i 22-karatnog zlata.
3. Vlade i središnje banke: treći izvor zlata potražnje su vlade i središnje banke koje kupuju zlato za povećanje  službenih rezervi.
4. Privatni investitori: Konačno, tu su i privatni investitori. Različiti mali , srednji i veliki investitori ulažu u zlato. Na svjetskoj burzi zlata uglavnom se trguje "papirnatim" zlatom, a manje fizičkim zlatom.